Zakon o ravnopravnosti spolova

~primjedbe i prijedlozi~

Primjedbe na proces, rad u Radnoj grupi za izmjenu Zakona i javnu raspravu

• Radna grupa formirana je prekasno
• Nije jasno naznačen kriterij po kojem su pozvani predstavnici/predstavnice udruga
• Izostanak koordinacije sa radnom grupom za pripremu prijedloga Zakona protiv diskriminacije
• Materijali su dostavljani prekasno
• Neki sudionici/sudionice iz udruga nisu dobili pozive na sve sastanke radne grupe
• Nisu unaprijed dogovorene procedure i način donošenja odluka (konsenzus, glasanje, arbitraža, pravo veta (koje je u praksi korišteno kao argument protiv nekih prijedloga)
• Komunikacija među članovima/članicama Radne grupe nije bila transparentna (trebalo je formirati mailing listu)
• Formirane su ?uže radne grupe" o čemu ostali članovi/članice Radne grupe nisu obaviješteni
• Konačnu verzija nacrta Prijedloga s Konačnim prijedlogom Zakona članovi/ce Radne grupe nisu vidjeli prije sazivanja Okruglog stola
• Nacrt Prijedloga i Konačni prijedlog dostavljeni su sudionicima Okruglog stola prekasno za ozbiljnu pripremu
• Prijedlog nije na vrijeme objavljen na Internetu
• Ostalo je nedovoljno vremena za širu javnu raspravu
• Prijedlog i Konačni prijedlog Zakon naći će se pred Saborom po hitnom postupku, uz jedno čitanje, što je neprimjereno s obzirom na karakter i važnost Zakona (organski zakon iz područja ljudskih prava)    i nije u skladu s čl. 159. Poslovnika Sabora: Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.

Primjedbe na sadržaj i pojedine zakonske odredbe

1. Generalna primjedba: Nacrt Prijedloga Zakona ne primjenjuje dosljedno načelo rodno osjetljivih politika, (gendermainstreaimniga) odnosno institucionalne ugradnje perspektive rodne ravnopravnosti u sve državne strukture kao cjelovite strategije koja rodnu dimenziju integrira u sve aspekte planiranja, implementacije i evaluacije državnih mjera, programa i javnih politika kako je definirano Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju RH i EZ, poglavlje 19. i Direktivom 2006/54/EC Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 29.

2. U odnosu na prijedlog Zakona koji je bio na javnoj raspravi (Centar za ljudska prava, 3.6.2008.) kao osnova diskriminacije izbačeni su rodni identiteti. Prema definiciji Vijeća Europe rod je "društveno konstruirana definicija muškarca i žene". To je društveno oblikovanje biološkog spola, određeno shvaćanjem zadataka, djelovanja i uloga pripisanih muškarcima i ženama, u društvu, u javnom i privatnom životu.Rodni identitet podrazumijeva vlastitu rodnu samokoncepciju, ne neophodno ovisnu o spolu koji je pripisan rođenjem te kao takav ne smije biti osnova za diskriminaciju.

Prijedlog:

• uvrštavanje rodnih identiteta u Čl.6. zakona

3. Čl. 11.(1)  U nacrtu su izostala ?druga državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima". Kao obveznici primjenjivanja posebnih mjera i donošenja planova djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova ostala su samo tijela državne uprave i pravne osobe ?u pretežitom vlasništvu države".

Prijedlog:

• vratiti formulaciju iz  važećeg Zakona,
• pretežito vlasništvo države promijeniti u ?najmanje 25 postotnom vlasništvu države"

4. 11.(5) Obvezuje privatni sektor i pravne osobe u pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave koje zapošljavaju više od 20 zaposlenih da u svoje opće akte unesu antidiskriminacijske zakonske odredbe i mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova.

Primjedba: Bez obzira na veličinu tvrtke u pretežitom vlasništvu lokalne i regionalne samouprave (koje mogu biti veće od pravnih osoba u pretežitom vlasništvu države),  one ovakvim zakonskim rješenjem ne moraju donositi planove djelovanja i provedbe aktivnosti iz mjera Nacionalne politike ravnopravnosti spolova, dok one u pretežitom vlasništvu države moraju. To je diskriminirajuće u odnosu na zaposlene u tvrtkama u vlasništvu regionalne samouprave. Dodatno:

• mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova iz čl.11 (5) nisu definirani pojam.
• Zakon ne određuje tko nadgleda provedbu planova djelovanja iz čl. 11(1.) Zakon ne određuje tko odobrava/nadzire ?mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova" u privatnom sektoru i u pravnim osobama pretežitom vlasništvu regionalne i lokalne samouprave.

Prijedlog:

• uskladiti 11 (1) i 11(5)
• promijeniti 11(4) da glasi da planove djelovanja i/ili mjere za uspostavljanje ravnopravnosti spolova odobrava i nadgleda provedbu koordinator/koordinatorica ili upravna jedinica za provedbu ravnopravnosti spolova u nadležnom ministarstvu, odnosno primjerenom tijelu vlasti u jedinicama područne samouprave. Sukladno tome treba promijeniti i čl. 27. Zakona.

Obrazloženje: Takvo rješenje odgovara konceptu provedbe rodno osjetljivih politika (gender mainstreaming) prema direktivama Vijeća Evrope. Odobravanje i nadgledanje provedbe planova djelovanja zahtijeva stručna znanja i poznavanje specifičnosti područja na kojima se planovi provode.

5. Čl.13. (5) dodati dob kao moguću diskriminacijsku osnovu.

6. Čl. 14. (2) umjesto ...Sadržaji vezani za pitanja ravnopravnosti spolova predstavljaju integralni dio...uvrstiti tekst: Iz svih sadržaja predškoskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokoškolskog obrazovanja, kao i cjeloživotnog obrazovanja uklanjaju se rodni stereotipovi do 2010. godine tako da sadržaji vezani za pitanja ravnopravnosti spolova predstavljaju integralni dio cjelokupnog obrazovnog sustava.

7. Čl. 15. (2) Ovako definiran stavak je nejasan.

Prijedlog:

Definirati paritet kao željeno stanje.

Definirati da se uravnotežena zastupljenost podzastupljenog spola mora postići najkasnije u trećem izbornom ciklusu od donošenja ovog Zakona te da su političke strane dužne postići uravnoteženu zastupljenost na način da u prvom sljedećem izbornom ciklusu obavezne su na svojim listama imati najmanje 30% kandidata/kinja podzastupljenog spola, u drugom 35% i u 3. izbornom ciklusu od donošenja ovog Zakona 40%.

Obrazloženje: U Ocjeni stanja govori se o potvrđenosti načela da je paritetna demokracija jedina stvarna demokracija, a najavljena je i Direktiva Vijeća Europe o potrebi uvođenja pariteta. Postupnost se mora točno definirati jer u protivnom se može desiti da se narednih 10 godina ništa ne promjeni po pitanju sudjelovanja žena u politici (u protekla dva izborna ciklusa broj žena se čak i smanjio za 1%).

8. Čl. 16. st.(1) - ovako definiran stavak neprecizan. Dodati: Mediji (javni) će osigurati redoviti i kontinuirani medijski prostor (minimum jednom mjesečno) za emitiranje rodno senzibiliziranih sadržaja i informirat će građane/građanke o obvezama uvođenja rodno osjetljivih politika u sva područja društvenog života Republike Hrvatske.

Čl. 16 st (2) - ovako definiran stavak neprecizan. Dodati definicije seksizma i stereotipnog prikazivanja muškaraca i žena. Primjer: Zabranjuje se u medijima korištenje opće prihvaćenih generalizacija za žene i muškarce kao i neprekidno ponavljanje izvjesnih predstava o muškarcima i ženama, a koje se ne temelje na stvarnim i provjerljivim iskustvima muškaraca i žena.

Dodati i stavak (3) o zabrani prikazivanja i predstavljanja žena i muškaraca na seksistički i steretipan način u reklamama koje sačinjavaju veliki ( i sve veći) dio medijskog prostora.

9. Čl. 19. dodati iza st. 4: Daje preporuke o svim pitanjima vezanim uz područje  diskriminacije po spolu.

10. Čl. 20. dodati ?......na prijedlog Vlade Republike Hrvatske koja za obavljanje dužnosti pravobranitelji/ice raspisuje natječaj.

11. IX OSIGURANJE PROVEDBE ZAKONA

Primjedba: Zakonom nije osiguran politički utjecajan i dobro koordiniran sustav institucionalnih mehanizama za uvođenje, provođenje, monitoring i vrednovanje rodno osviještenih politika na svim razinama (gender mainstreaming)

Smatramo da predviđeni sustav institucionalnih mehanizama i njihovi mandati ne zadovoljavaju ove zahtjeve.

Pekinška Platforma za djelovanje,  Zaključci 52. Zasjedanja UN-ove Komisije za status žena, Rezolucija Vijeća Europe sa Šeste Ministarske Konferencije ?Postizanje rodne jednakosti: izazov za ljudska prava i preduvjet za gospodarski razvitak" (MEG-6 (2006) pozivaju vlade da:

a.       uspostave državne institucionalne mehanizme za rodnu jednakost na najvišoj političkoj razini, bilo da se radi o državnom koordinacijskom tijelu unutar vlade ili ustrojstvenim jedinicama/žarišnim točkama unutar ministarstava i drugih vladinih tijela, kao i unutar područnih i lokalnih struktura;

b.       da osiguraju djelotvoran rad institucionalnih mehanizama za rodnu jednakost davanjem jasnih zadaća, jasnim određivanjem njihovih poslova i odgovornosti i osiguravanjem neophodnih kadrova i financijskih sredstava kako bi im omogućile ispunjavanje njihovih zadaća;

c.        da prepoznaju i podupiru ključnu ulogu koju institucionalni mehanizmi za rodnu jednakost igraju u razvoju stručnog znanja na području rodne jednakosti te postupaka, pomagala i instrumenata za provedbu i praćenje politike rodne jednakosti i strategije rodne osviještenosti;

d.       da omoguće stvaranje čvrstog partnerstva između institucionalnih mehanizama za rodnu jednakost i civilnog društva, a posebice nevladinih udruga za prava žena i ljudska prava, sredstava javnog priopćavanja, znanstvenih krugova i drugih mjerodavnih društvenih čimbenika;

e.       da omoguće stvaranje mreža sa sličnim ustanovama u drugim zemljama te međunarodnim i regionalnim organizacijama, a radi razmjene spoznaja, dobrih običaja i stručnog znanja.

Prijedlog:

Središnji mehanizam treba biti visokopozicionirano tijelo koje sudjeluje u radu Vlade, a ne samo stručna služba Vlade.

Predlaže se osnivanje dodatnog institucionalnog mehanizma za promicanje ravnopravnosti spolova u obliku Savjeta za ravnopravnost spolova. Savjet se bira iz redova dužnosnika/ca državnih tijela, delegiranih predstavnika/ca organizacija civilnog društva i stručnjak/inja za pitanja ravnopravnosti spolova. Predsjednika/cu bira Savjet iz redova udruga i stručnjak/inja. Savjet djeluje prema  poslovniku o svome radu i podnosi javne izvještaje. Koordinirajuće stručno tijelo koje savjetu daje logističku podršku je središnje državno tijelo za ravnopravnost spolova.  Osnovne djelatnosti Savjeta bile bi:

• Sudjelovanje u analizi rada institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova,
• Sudjelovanje u izradi nacionalne strategije za ravnopravnost spolova,
• Kontinuirano praćenje i analiza provedbe nacionalne politike ravnopravnosti spolova,
• Davanje mišljenja i preporuka Vladi o nacrtima propisa kojima se utječe na ravnopravnost spolova i status žena u RH
• Poticanje suradnje između državnih tijela, socijalnih partnera i interesnih grupa u području ravnopravnosti spolova
• Suradnja s organizacijama civilnoga društva u procesima donošenja propisa, strategija i programa koji utječu na ravnopravnost spolova.
• Sudjeluje u programiranju i utvrđivanju prioriteta za korištenje pretpristupnih programa i fondova Europske unije koji su otvoreni
• Suradnja u planiranju prioriteta dodjele financijskih potpora projektima i programima organizacija civilnoga društva iz sredstava državnog proračuna.
• Analizira objedinjene izvještaje o dodjeli sredstava, vodi računa o  tome da proces dodjele bude transparentan i korektan
• Inicira i predlaže istraživanja o ravnopravnosti spolova i statusa žena

12. Čl. 27. (2) Preurediti tako da koordinatori/ce iz stavka 1. u tijelima državne uprave, na nacionalnoj i regionalnoj razini, obavljaju  isključivo poslove iz područja promicanja ravnopravnosti spolova i provedbe rodno osviještenih politika (gender mainstreaming). Po potrebi, u većim ministarstvima potrebno je ustrojiti posebne upravne jedinice.

13. Čl. 29. (osiguranje sredstava) razraditi mjere u skladu s Rezolucijom Vijeća Europe sa Šeste Ministarske Konferencije ?Postizanje rodne jednakosti: izazov za ljudska prava i preduvjet za gospodarski razvitak"(MEG-6 (2006))

Rodna analiza i rodno osjetljivo upravljanje proračunom

1.      Vlade se pozivaju:

a.       da se rodnom analizom koriste u svom planiranju i politici kako bi pospješile gospodarsku djelotvornost donesenih mjera (bolje usmjeravanje ulaznih pretpostavki) i usluga za građane (jasnija usredotočenost na korisnika/klijenta);

b.       da obave rodnu analizu različitih mjera politike kako bi ocijenile njihov učinak na žene i muškarce te njihov doprinos postizanju rodne jednakosti;

c.        da uvedu rodnu osjetljivost u proračunski postupak na državnoj, područnoj i lokalnoj razini;

d.       da donesu mjere za poticanje ministarstava, a osobito ministarstva financija, da pri planiranju i pripremi državnog proračuna počnu voditi računa o rodnoj osjetljivosti;

e.       da uspostave međuresorne stručne skupine radi lakšeg uvođenja rodne osjetljivosti u proračun za različita područja;

f.          da obave ocjenu rodnog učinka proračuna;

g.       da spoznaje o rodno osjetljivom upravljanju proračunom šire među različitim čimbenicima uključenim u pripremu, donošenje i izvršenje javnih proračuna (npr. širokim stavljanjem na uvid Izvješća Vijeća Europe o rodno osjetljivom upravljanju proračunu);

h.        da za javne dužnosnike osiguraju izobrazbu o strategiji rodne osviještenosti i rodno osjetljivom upravljanju proračunom.

14. Čl. 30. (4) uskladiti s čl. 19. (teret dokaza) Direktive 2006/54/EZ izmijeniti tako da glasi: Ako osoba ili osobe koje smatraju da im je povrijeđeno pravo na jednako postupanje iznesu činjenice prema kojima je moguće pretpostaviti da je došlo do izravne ili neizravne diskriminacije, teret dokazivanja da nije došlo do kršenja načela jednakog postupanja je na tuženoj strani. 

(Art.. 19. when persons who consider themselves wronged because the principle of equal treatment has not been applied to them establish, before a court or other competent authority, facts from which it may be presumed that there has been direct or indirect discrimination, it shall be for the respondent to prove that there has been no breach of the principle of equal treatment.)

15. Čl. 36. Kazna od 1.000.000 oglašivačima zbog seksizma i stereotipizacija je visoka, ali oglašivači i jesu najčešće oni koji proizvode seksističke i stereotipne sadržaje u medijima. Za medije je taj iznos nerealan i nekorektan u usporedbi s ostalim predviđenim kaznama, pogotovo zbog nedostatka svijesti i standarda i zato za medije predlažemo kazne u rasponu od 50.000,00 kn - 350.000,00 kn ovisno o dužini priloga (teksta) njegovom plasmanu u mediju (prime time ili naslovnica), ponavljanju uvredljivog i omalovažavajućeg sadržaja itd.

16. Uvrstiti članak u dio PREKRŠAJNE ODREDBE

ČLANAK GLASI: Državno tijelo nadležno za obrazovanje, agencije vezane za odgoj i obrazovanje te ustanove kojima je obrazovanje primarna djelatnost  koji ne uklone rodne stereotipove iz udžbenika i nastavnih planova i programa, te ne uvedu rodno osjetljiv odgoj i obrazovanje u cjelokupni obrazovni sustav kaznit će se nakon isteka roka propisanog u Čl. 14 (2) iznosom od 250.000,00 kn.