CESI Logo
24.10.2017. 15:23:54 [Zabok] - Nina Očko

Povodom pete godine rada SOS telefona

Okrugli stol i tematska sjednica na temu seksualnog nasilja

(Foto: Nina Očko)

Povodom obilježavanja pete godine rada SOS telefona za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije dana 23.10.2017. godine u suradnji Ženske sobe- Centra za seksualna prava i SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije održani su okrugli stol i tematska sjednica na temu seksualno nasilje u Zaboku kojemu se odazvao neočekivano veliki broj stručnjaka i stručnjakinja iz različitih struka koje na različite načine dolaze u kontakt s potencijalnim žrtvama seksualnog nasilja. Održavanje okruglog stola i tematske sjednice svojim prisustvom podržale su i zamjenica župana za društvene djelatnosti mr.sc. Jasna Petek te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Martina Gregurović Šanjug. Neočekivano veliki broj sudionika govori o velikom interesu stručnjaka i stručnjakinja za ovo područje.

Uvodničarke okruglog stola bile su: koordinatorica Ženske sobe, dr.sc. Maja Mamula, sutkinja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske Branka Žigante Živković, ravnateljica CZSS Zabok Tanja Cujzek i voditeljica SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ Nina Očko. Moderatorica Okruglog stola i tematske sjednice bila je Tajana Broz, volonterka SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja.

Uvodničarke su predstavile problematiku seksualnog nasilja, statističke podatke, te poteškoće u postupcima dokazivanja kaznenih djela seksualnog nasilja, procesuiranja, kažnjavanja kao i poteškoće rada sa žrtvama seksualnog nasilja, a tijekom tematske sjednice doneseni su sljedeći zaključci:

  1. jako mali broj prijava djela seksualnog nasilja (u prosjeku 1 od 20 žrtava prijavljuje), a oko 90% žrtava seksualnog nasilja su žene, odnosno, djevojčice,

  2. najveći je razlog neprijavljivana seksualnog nasilja, posebice u manjim sredinama, su stigmatizacija žrtve i nepovjerenje u institucije; vrlo često osobe koje prijave budu, ne samo stigmatizirane, nego i izolirane od strane zajednice koja žrtvu optužuje da je sama kriva što joj se to dogodilo/ izazvala počinitelja,

  3. još jedan od razloga neprijavljivanja je manjak informacija žrtve; bilo o tome što je seksualno nasilje, kao i o tome koja su prava žrtve kao osobe u vezi ili u braku,

  4. postoji značajan problem prikupljanja dokaza u smislu obavljanja ginekoloških pregleda u svrhu prikupljanja uzoraka (kao i eventualne prevencije širenja bolesti), posebice ukoliko se radi o djeci i mlađim djevojčicama za koje bolnice tvrde da nemaju potrebna znanja i instrumente; zbog gubitka vremena i vremenskog odmaka do kojeg dolazi uslijed pregovaranja tko može i kada odraditi pregled, često bude prekasno i dokazi više nisu valjani,

  5. žrtvama nije omogućena učinkovita zaštita za vrijeme trajanja ispitnog i istražnog postupka (istražni sudac najčešće oslobađa počinitelja do izricanja presude te je on slobodan uslijed čega može doći do ponavljanja djela),

  6. sudski postupci traju dugo, a kazne za počinitelje su male; za počinitelje se traže olakšavajuće okolnosti prilikom određivanja kazne i samog sudskog postupka s ciljem izricanja što manje, po mogućnosti minimalne kazne, dok se za žrtvu traže otežavajuće okolnosti prilikom dokazivanja (kako je bila obućena, gdje se i kada kretala i sl.),

  7. žrtvama je potrebno povjerenje u osobu kojoj će prijaviti/povjeriti svoju priču, a isto se može osigurati jedino neosuđujućim pristupom i neosuđujućom komunikacijom, strpljenjem i davanjem informacija kao i podrškom u tome da prijavi,

  8. ukoliko postoji saznanje o postojanju obiteljskog nasilja (fizičko, psihičko ili materijalno) potrebno je posebno provjeriti postoje li indikacije seksualnog nasilja (budući da postoji mogućnost da žena nezna, ne želi ili nije u mogućnosti sama percipirati da je žrtva seksualnog nasilja),

  9. institucije bi trebale zaposliti/ educirati/ specijalizirati/ senzibilizirati stručnjake za rad sa žrtvama nasilja,

  10. Potrebno je pričati otvoreno o temi seksualnog nasilja te educirati i senzibilizirati građane o toj temi kako bi se ista detabuizirala.

Okrugli stol i tematska sjednica aktivnosti su projekta "Relevantne institucije i organizacije civilnog društva – glas za žrtve seksualnog nasilja"  kojeg je Ženska soba pokrenula s partnerskim organizacijama, a koji je financiran od strane Europske unije i sufinanciran od Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Dr. sc. Maja Mamula članica Radne skupine za praćenje provedbe Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja, tako da će svi relevantni komentari i primjedbe vezane uz navedeni Protokol, iznesene na tematskoj sjednici, bit izravno prenesene Radnoj skupini te shodno tome razmotreni za uključivanje u razvoj izmjena Protokola.