Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, počeo se obilježavati 1981. godine kada su na sastanku u Bogoti feministkinje iz Latinske Amerike i Kariba govorile o nasilju u obitelji, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, kao i nasilju koje žene i politički zatvorenici trpe pod tadašnjim diktatorskim režimima u Južnoj Americi. Godine 1999. i Ujedinjeni narodi prihvatili su 25. studeni kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Taj datum obilježava se u znak sjećanja na sestre Patriu, Minervu i Mariju Teresu Mirabel, političke aktiviskinje koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj Republici 1960. godine.

Svjetska statistika svjedoči kako su u više od 70 posto slučajeva ubojstava žena u svijetu izvršioci bili njihovi partneri. Oko 45% ukupne ženske populacije unutar Europske unije žrtve su nekog oblika nasilja. Jedna petina žena u Uniji izložene su nasilju u vlastitom domu, a više od 10% trpi neki oblik seksualnog nasilja. U Hrvatskoj od 2008. do 2010. godine 46 žena ubili su njihovi partneri ili drugi članovi obitelji, a podaci govore i oko 15 000 slučajeva obiteljskog nasilja godišnje. Pojedina istraživanja pokazuju kako žene trpe nasilje i po 10 do 15 godina prije nego što konačno odluče potražiti pomoć.

Žrtve seksualnog nasilja gotovo u pravilu su žene, a počinitelji muškarci. U više od 90% slučajeva žene su žrtve silovanja i to najčešće u periodu adolescencije i dvadesetim godinama života, za razliku od počinitelja koji su uglavnom u tridesetim i četrdesetim godinama.

Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama CESI sudjeluje na okruglom stolu "Uvođenje prevencijskih programa protiv seksualnog nasilja u škole" u organizaciji Ženske sobe. Okrugli stol održava se 24. studenog u Zagrebu, a izlaganje o promociji rodne ravnopravnosti u sustavu obrazovanja kao temelju prevencije nasilja održati će voditeljica programa u CESI Sanja Cesar. Istraživanja o nasilju u vezama mladih koje su CESI provele pokazalo je da je više od dvije trećine mladih doživjelo da se osoba s kojom su u vezi prema njima nasilno ponašala, a nešto manje od polovice ispitanika/ispitanica izjavilo je da se u vezi barem jednom agresivno ponašalo prema partneru/partnerici. Nedavno provedeno istraživanje o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti koje su također provele CESI jasno ukazuju na činjenicu da su muškarci koji podržavaju rodnu ravnopravnost značajno manje skloni nasilju.

U Čakovcu 25. studenog u organizaciji Policijske uprave međimurske, Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije i udruge "Zora" održati će se tribina pod nazivom "Rodnom jednakošću protiv nasilja u partnerskim vezama".
Na tribini će predstavnice CESI Sanja Cesar i Nataša Bijelić predstaviti priručnik Rodnom jednakošću protiv nasilja u intimnim partnerskim vezama. Priručnikom se naglašava primarna prevencija nasilja u intimnim partnerskim vezama kroz intervenciju u školama, a u cilju senzibiliziranja učenika i učenica, nastavnika/nastavnica te stručnih suradnika/suradnica za rodna pitanja te time doprinosi uklanjanju rodnih stereotipa, odnosno sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama. Priručnik je nastao kao dio međunarodnog projekta u kojem su sudjelovale CESI, a u okviru DAPHNE III programa Europske komisije.

Još jednom podsjećamo i na Žensku platformu 2011. koju su izradile CESI, BaBe!, Domine, CGI i Delfin a u kojoj se traži djelotvorna podrška ženama žrtvama nasilja za što je potrebno:

• Zakonski definirati i sankcionirati nasilje u partnerskim odnosima.
• Država treba ženama jamčiti sigurnost u kući i na javnim mjestima, što je moguće ako pod strogom kontrolom drži seksualne prijestupnike i osuđene nasilnike.
• Ženama žrtvama nasilja država mora jamčiti financijsku potporu kako bi mogle samostalno skrbiti za sebe i djecu nakon izlaska iz sigurne kuće.
• Osigurati sustavno i dostatno financiranje skloništa i savjetovališta, sukladno preporukama Vijeća Europe.
• Dodatno educirati zaposlene u sustavu socijalne skrbi, policiji i zdravstvene radnike/ce o socijalnim i psihološkim aspektima nasilja.
• Ustrojiti učinkoviti nadzor mogućega spolnog uznemiravanja na radnom mjestu i procesuiranje prijestupnika po hitnom postupku.
• Uspostaviti sustavnu edukaciju kao dio preventivnoga djelovanja protiv spolno/rodno uvjetovanog nasilja.