Nevladine organizacije Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek, Centar za mirovne studije, CESI, Documenta, GONG, Građanski odbor za ljudska prava, Iskorak i Zelena akcija organizirale su jučer u Saboru okrugli stol o Ustavnim promjenama.

Kako je naglasila moderatorica okruglog stola Vesna Kesić želja je organizatora bila da okruglim stolom pridonesu uključivanju građana u ustavne promjene te prošire javnu raspravu koja je do sada uglavnom bila nepostojeća. Proces promjena Ustava pred kojima se Hrvatska neminovno nalazi radi pridruživanja Europskoj uniji sveo se na razgovor između pozicije i opozicije i dok naravno političari, to smatraju izuzetnim uspjehom jer smo eto od jednostranih vladajućih promjena Ustava došli do dijaloga između političkih elita, civilno društvo se usuđuje tražiti da taj proces bude participativan i transparentan.

Uvodničari u raspravu bili su prof.dr.sc. Siniša Rodin s Pravnog fakulteta i prof.dr.sc. Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti koji su ponudili dva prilično različita, ali izrazito zanimljiva pogleda na pitanje ustavnih promjena.

Profesor Rodin smatra da se u ovim ustavnim promjenama treba skoncentrirati isključivo na pitanja vezana uz pridruživanje u EU, a da se sva ostala pitanja trebaju ostaviti sa strane jer ona samo pridonose trgovačkim sklonostima hrvatskih političkih elita te bi mogla dovesti do toga da zbog raznih kompromisa dođe do duge i iscrpljujuće borbe političkih aktera i odugovlačenja samog procesa, ali i ulaska kojekakvih stvari u tekst Ustava. On smatra da bi se politički akteri trebali dogovoriti da pristupe tim nužnim izmjenama te da se na sve ostale izmjene krene nakon hrvatskog ulaska u EU.

S druge pak strane profesor Čular se kritički osvrnuo na takovo shvaćanje prema kojem bismo demokratske procese trebali prilagođavati unaprijed postavljenom željenom ishodu. Prema profesoru Čularu političke elite igraju igru same sa sobom. One su odlučile da žele u EU i vrlo otvoreno priznaju da će smisliti kakav god proces je nužan da se to i desi. Odnosno građanima će dozvoliti isključivo izlazak na referendum koji će sigurno potvrditi ulazak Hrvatske u EU.

Predstavnice/i nevladinih udruga iznijeli su konkretne prijedloge vezano uz ustavne promjene.

 Sandra Pernar iz GONG-a predstavila je njihov prijedlog koji se tiče ustavnog priznavanja prava na pristup informacijama kao univerzalnog ljudskog prava. Kao takvog prizna ga i UN, ali i mnoge druge države uključivo i Europsku uniju obzirom da je pravo na pristup informacijama temelj za mnoga druga ljudska prava kao što su pravo na slobodno mišljenje.

Vesna Teršelič iz Documente izložila je prijedlog vezano uz načelo neizručivanja državljana RH drugim državama. Stav je Documente, Centra za mir i Građanskog odbora za ljudska prava da se kod međunarodnih ugovora koje RH sklapa kao iznimka od načela neizručivanja treba uključiti osobe koje su počinile ratne zločine.

Gordan Bosanac ispred CMS-a je obrazložio prijedlog da se u članku 3. Ustava izraz mirotvorstvo zamjeni riječima "izgradnja mira i nenasilje" jer je danas izgradnja mira opće prihvaćen pojam. Naglasio je i da obzirom na ne tako davni rat i napore koje je Hrvatska postigla u izgradnji mira, nenasilje i izgradnja mira svakako jesu nešto što treba priznati i kao ustavu kategoriju te temeljnu društvenu vrednotu.

Aleksandar Hatzivelkos ispred Inicijative "NATO na referendum" izložio je prijedlog da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma s postojećih 10% od ukupnog broja birača smanji na 3% jer bi to referendum učinilo stvarno upotrebljivim mehanizmom odlučivanja građana te dugoročno povećalo odgovornost političkih stranaka prema javnosti.

Edo Bulić iz Iskoraka izložio je prijedlog da se spolna orijentacija unese kao osnova diskriminacije te poticanja mržnje i nesnošljivosti obzirom da je upravo spolna orijentacija jedan od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti u društvu. Također je predloženo da se istospolne zajednice stave pod zaštitu države kao što su već zaštićene bračna i izvanbračna zajednica.

 Na kraju okruglog stola je zaključeno da će se izneseni prijedlozi objediniti te uputiti nadležnim parlamentarnim odborima, ali i samim zastupnicima kako bi pronašli svoj put za ugradnju u tekst Ustava.

cijeli članak možete pročitati na

http://www.libela.org/vijesti/1117-teze-je-skrenuti-s-puta-u-eu-nego-onomad-s-titovog-puta/