U studenom 2007. godine održani su parlamentarni izbori. Neke stranke su kampanju otvorile i godinu dana prije samih izbora i vrlo brzo postalo je očito da će se cijela kampanja vrtiti oko tzv. premijerskih kandidata koji su svi redom bili muškarci. Zato smo odlučile povečati vidljivost kandidatkinja, ali i educirati političarke o javnom nastupu. Istovremeno odlučile smo pratiti i stranačke programe te ukazati na položaj pitanja rodne ravnopravnosti unutar istih. Kako bismo povećali vještine političarki za javni nastup organizirale smo medijski trening na kojem je sudjelovalo 13 političarki, a one su organizirale 10 lokalnih predavanja za 145 članica političkih stranaka. Osmislile smo web stranicu http://www.izbori.cesi.hr/ koja je bila jedino mjesto na kojem su birači/ce mogli/e dobiti informacije o kandidatkinjama i stranačkim programima vezano uz rodnu ravnopravnost, a ta je stranica pohranjena i u digitalnom arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Izradile smo analize izbornih lista, stranačkih programa, TV spotova i plakata.

Uzorak za analizu izbornih lista činile su liste kako su objavljene na web-stranicama Državnog izbornog povjerenstva (http://www.izbori.hr/). Analizirane su sve izborne liste, no u interpretaciji naglasak je stavljen na liste parlamentarnih stranaka. Analize lista pokazale su da je ukupna zatupljenost žena na izbornim listama 29,9%, no da su parlamentarne stranke kandidirale samo 21% žena. Najmanje žena, 7%, kandidirao je SBHS, svega 14,94% kandidirao je HSP, a odmah iza njega je koalicija HSS-HSLS sa 15,71%. Zatim slijede HSU i HDSSB sa 17,86%, a ispod 20% ostao je i HDZ s 19,48% žena na listama. Malo preko 20% kandidiranih žena ima HNS (20,71%), dok je DC kandidirao 29,22% žena. Među parlamentarnim strankama, najviše žena kandidirao je SDP - 30,71%. Najbliže ravnomjernoj zastupljenosti žena na izbornim listama su liste u 1. izbornoj jedinici u kojoj je kandidirano 37% žena. Najmanje žena, 25%, kandidirano je u 5. izbornoj jedinici. Od parlamentarnih stranaka ravnomjernu su zastupljenost žena ostvarili SDP u 1. (43%) i 9. izbornoj jedinici (43%), HNS u 1. izbornoj jedinici (57%), DC u 2. izbornoj jedinici (43%) i HSU u 8. izbornoj jedinici (43%). na listama Koalicije HSS-HSLS za 9. izbornu jedinicu, HSU-a za 7. izbornu jedinicu i 9. izbornu jedinicu te HSP-a za 11. izbornu jedinicu nije bilo niti jedne kandidirane žene.Kako bismo upozorile na lošu zastupljenost žena na izbornim listama organizirale smo uličnu akciju "Stup srama" na kojoj smo uz stup srama za sve stranke koje su kandidirale manje od 40% žena, organizirale i glasovanje za najseksističku izjavu hrvatskih političara.

Analizom izbornih programa željelo se utvrditi koja pitanja rodne ravnopravnosti stranke smatraju primarnima te gdje se u programima nalaze: dali su žene i/ili rodna ravnopravnost stavljeni kao samostalna cjelina, dali su integrirana u različita područja, odnosno unutar kojih područja se te teme nalaze. Uzorak za analizu činilo je 8 izbornih programa parlamentarnih stranaka (HDZ, SDP, HNS, Koalicija HSS-HSLS, IDS, HSP, DC, HSU). Analizom je utvrđeno dapolitičke stranke ne koriste rodno osjetljiv jezik odnosno da gotovo isključivo koriste izraze u muškom rodu. Programi su u pravilu deklarativnog karaktera, naročito kada je u pitanju rodna ravnopravnost. Među smjernicama, mjerama, ciljevima ne navode se nikakvi konkretni rokovi i način provedbe pri čemu primjerice IDS isključivo spominje ono što je ostvareno u Istri i zapravo (vjerovatno) prepušta čitateljim/icama da zaključe kako će se za to zalagati i na razini države. Također često se upotrebljavaju sintagme kojima je teško dokučiti značenje (primjer Koalicija HSS-HSLS kaže da će "Prevenirati zdravlje žena" ili HSP koji kaže da će "voditi brigu o poduzetništvu žena, maksimalno uvažavajući njihovu ulogu u obitelji"). Dominatno prevladavaju programske smjernice vezano uz položaj žene u obitelji. Žene su u pravilu svedene na svoju reproduktivnu ulogu i ulogu majki, pri čemu je zanimljivo da uz inzistiranje na reproduktivnoj ulozi žena, nema niti riječi o reproduktivnim pravima i reproduktivnom zdravlju žena. Teme vezane uz žene i rodnu ravnopravnost u pravilu su smještene u tematske cijeline obitelj, socijalna politika i zdravstvo. Samo HSP smješta žensko poduzetništvo u gospodarstvo (zanimljivo je da žensko poduzetništvo samo oni i spominju), dok SDP položaj žena na tržištu rada smješta u radnička prava i dijelom u ljudska prava. Političke stranke prvenstvenu pažnju pridaju ženama koje su majke ili planiraju postati majke. Pri čemu, čak se rijetko uopće spominje imenica žena odnosno majka, daleko češće se govori generalno o obitelji. Single žene bez djece, ako je vjerovati programima političkih stranaka, nemaju nikakvih problema u našem društvu odnosno njima se ne obraća niti jedan izborni program. Problem manjih mirovina žena niti u jednom programu nije prepoznat. Politička participacija žena je također zanemarena i samo SDP navodi nekoliko rečenica o tome, a koje bi se mogle protumačiti kao njihovo zalaganje za uvođenje kvota. Na tržištu rada se žene susreću s problemima samo ako su majke (i opet, te teme su većinom smještene u poglavlja o obitelji, s izuzetkom SDP-a kako je već navedeno). Staklenim stropom stranački programi se ne bave, odnosno samo se SDP vrlo nedefinirano osvrće na "sputanost" žena u poslovnoj sferi ("emancipacija žena... napose na poslu i u javnom životu, za koji je još uvijek sputana bilo na nju prevaljenim kućnim odgovornostima, bilo konzervativnim nazorima okoline"). Obrazovanje za rodnu ravnopravnost odnosno seksualni odgoj i obrazovanje izričito, iako u zagradi, također navodi samo SDP. Nasilje nad ženama spominje se u programima HDZ-a, DC-a, Koalicije HSS-HSLS i IDS-a. Prava rodnih i seksualnih manjina ne navodi nitko, SDP tek generalno kaže da se zalaže za poštivanja prava rodnih/spolnih skupina koje su izložene pritiscima većine, marginalizaciji ili diskriminaciji, dok se HDZ, HNS i IDS generalno zalažu za poštivanje ljudskih prava. Legislativno reguliranje umjetne oplodnje i pravo neudanih žena na istu u niti jednom programu nije navedeno.  Statistike o 60% nezaposlenih žena, 15-20% manjim plaćama za žene, političkoj participaciji žena od svega 20% na nacionalnoj razini i oko 12% na lokalnoj razini, 10-20% manje mirovine za žene, političke stranke nisu ili vidjele (u što sumnjamo) ili im pridale pažnju u svojim temeljnim izbornim programima. Iako SDP donekle odskače od konzervativnog pristupa tematici i primiče se modernom poimanju rodne ravnopravnosti time što su pitanja rodne ravnopravnosti dijelom čak i integrirali u program te naveli više područja društvene neravnopravnosti žena, i oni uglavnom smještaju žene u obitelj koja je onda njezino polazište za društveni, ekonomski i politički angažman.

Analizirana je vidljivost i položaj žena u TV spotovima parlamentarnih stranaka koji su tijekom kampanje emitirani na 1. programu Hrvatske televizije u vremenu od 19-21 sat. Tijekom praćenog perioda zabilježeno je ukupno 47 različitih spotova, od čega 17 HDZ-a, 16 HNS-a, 7 SDP-a, 2 koalicije HSS-HSLS, 2 HSP-a, 1 HSU-a, 1 DC-a i 1 HDSSB-a. Analiza je pokazala da su u spotovima HDZ-a, HNS-a i koalicije HSS-HSLS prikazivane određene  socijalne/društvene skupine kojima se te stranke obraćaju. Žene su u pravilu pojavljuju u podjednakom broju kao i muškarci, ali u različitim socijalnim ulogama. Žene su češće personificirane kao mlade studentice i majke, te općenito kao zaposlenice u djelatnostima koje ne podrazumijevaju profesionalnu karijeru. Muškarcima su bile namijenjen aktivnije uloge proizvođača/radnika i gospodarstvenika.  Samo su dvije žene prikazane kao gospodarstvenice: jedna u spotu HNS-a i jedna u spotu HDZ-a te jedna žena prikazana je kao liječnica. Iz ovoga možemo zaključiti da su se društveni stereotipi reproducirali u spotovima stranaka. Zanimljiva su dva momenta: I u HNS-ovom spotu s nezaposleni muškarcem i u HSS-HSLS-ovom spotu s umirovljenikom, prikazani su muškarci. U stvarnosti, žene čine većinu u populaciji nezaposlenih, a prema statističkim podacima imaju 10-20% manje mirovine od muškaraca te je zapravo žena prosječna hrvatska nezaposlena osoba i osoba koja preživljava s premalom mirovinom. Samo se je jedna tema kampanje u TV spotovima istakla u odnosu na ostale, a to je pitanje glasovanja dijaspore. HDZ je u svom spotu s Nikom Kovačem zagovarao glasovanje dijaspore, na što je replicirao SDP  u dva spota ("Jadranka Puž" i "Ti odlučuješ"). Teme vezane uz rodnu ravnopravnost ili provođenje rodno osjetljive politike nisu pronašle svoje mjesto niti u jednom TV spotu.

Analizirani su plakati postavljeni u Zagrebu na potezu Jankomir - Selska cesta te plakati objavljeni i na službenim web stranicama parlamentarnih političkih stranaka čime je proširen prvotno predviđen uzorak za analizu. Analizom je obuhvaćeno ukupno 32 plakata od čega 15 HDZ-ovih, 12 HSS-HSLS-ovih, 3 SDP-ova, 1 HNS-ov, 1 HSP-ov. HDZ i koalicija HSS-HSLS plakatima manje ili više zaokružuju svoje kampanje i povezuju ih s temama ili osobama iz TV spotova. Programsku poruku šalje samo dio HSS-HSLS-ovih plakata (doduše ne oni kojih je bilo najviše na promatranom javnom prostoru). Na plakatima su u pravilu samo čelnici stranaka ili prvi/prve na listama u pojedinim izbornim jedinicama. Rodna ravnopravnost nije tema niti jednog plakata.

Temeljem svih analiza izradile smo "Preporuke za povećanje političke participacije žena" i uputile ih na preko 200 adresa. "Preporuke" sadrže smjernice za djelovanje političkih stranaka, a kako bi se povećala politička participacija žena. Smjernice se odnose na dvije razine djelovanja političkih stranaka: stranačko i institucionalno:

Stranačka razina:

• Izraditi plan djelovanja o pitanju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca,
• Izraditi strategiju za uključivanje žena u stranku.
• Poticati osnivanje, osnaživanje i djelovanje  stranačkih organizacija žena na svim razinama stranke.
• Organizirati i/ili poticati edukaciju članica stranke.
• Istražiti i analizirati potrebe i interese članica stranke te žena općenito.
• Uvesti rodne kvote u stranačke statute.
• Izrađivati rodno osjetljive stranačke programe.
• Osuditi i sankcionirati seksističke i diskriminatorne istupe pojedinih članova/članica stranke.
• U komunikaciji s javnošću i političkoj promidžbi izbjegavati stereotipno prikazivanje žena.
• Promovirati rodnu ravnopravnost kao temeljnu društvenu vrijednost.

Institucionalna razina:

• U izradu i provođenje javnih politika uključiti rodnu perspektivu.
• Stvarati rodno osjetljive proračune na svim razinama.
• Podupirati rad institucionalnih mehanizama za promicanje ravnopravnosti spolova.
• Osigurati ravnomjernu zastupljenost žena i muškaraca u javnim tijelima.
• Uvažavati i promicati rodno osjetljivu statistiku.
• Promovirati rodnu ravnopravnost kao temeljnu društvenu vrijednost.