CESI Logo

ISTRAŽIVANJE MUŠKARCI I RODNA RAVNOPRAVNOST U RH

Ovo istraživanje dio je međunarodnog istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti pod nazivom IMAGES - International Men and Gender Equality Survey. Istraživanje su inicirali i koordinirali Instituto Promundo iz Brazila i International Center for Research on Women iz SAD-a. Republika Hrvatska je jedna od 6 zemalja u kojoj je provedeno istraživanje a ostale zemlje uključuju Brazil, Meksiko, Čile, Ruandu i Indiju.

Istraživanje je u RH provedeno na uzorku od 1500 muškaraca i 505 žena u dobi od 18-68 godina i to u gradu Zagrebu i u gradovima i selima (<100 000 stan.) u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Većina muškaraca i žena su u braku ili žive sa partnericama/partnerima, imaju završenu srednju školu i izjašnjavaju se kao vjernici/e.

 

Rodna ravnopravnost – samo u stavovima ali ne i u ponašanju

Na razini stavova većina muškaraca podupire rodnu ravnopravnost ali zaostaju na razini ponašanja/praksi. Slijedom toga, što se stavova tiče, najveći dio muškaraca, njih 77% je u kategoriji najviše ravnopravnih muškaraca, 15% ih je u kategoriji umjereno ravnopravnih, dok je 3% u kategoriji najmanje ravnopravnih.  Istovremeno, 2/3 muškaraca zastupa stavove koji podupiru stereotipnu mušku rodnu ulogu i njene karakteristike kao što su hrabrost, čvrstoća, neranjivost. Mlađi, obrazovaniji muškarci i oni viših prihoda skloniji su rodno ravnopravnim stavovima.

Polovina muškaraca (53%) nije uzela dopust pri rođenju djeteta a nešto manje od petine muškaraca (oko 17%) bilo je prisutno u rađaoni za vrijeme rođenja djeteta.. Mlađi i obrazovaniji muškarci bili su skloniji prisustvovati porodu i uzeti dopust pri rođenju djeteta. Oni muškarci koji zastupaju rodno ravnopravne stavove manje su skloni upotrebi fizičkog i seksualnog nasilja protiv partnerice, i manje su skloni biti počinitelji seksualnog nasilja kao dio muške grupe. Suprotno tome, muškarci najmanje ravnopravnih stavova, skloniji su korištenju seksualnih usluga, homofobičnim stavovima i rizičnom ponašanju (sudjelovanje u tučama, krađama i pripadnost bandama).

 

Visoka razina homofobije

Nešto više od polovine muškaraca smatra da homoseksualnost nije normalna a skoro 2/3 njih ne bi dopustilo homoseksualcima da rade s djecom. 4/5 ispitanika protivi se usvajanju djece od strane homoseksualnih parova. Iako imaju izuzetno homofobične stavove, ispitanici većinom ne opravdavaju upotrebu nasilja protiv homoseksualnih muškaraca. Homofobičnim stavovima skloniji su muškarci najmanje ravnopravnih stavova.

 

Kućanski poslovi i briga o djeci –neravnopravna podjela posla

Podjela kućanskih poslova je područje u kojem prevladava rodno stereotipna podjela posla. Teret kućanskih poslova ipak pada na ženu, jer su ženama ostavljeni poslovi koji se moraju obavljati gotovo svakodnevno, kao npr. priprema hrane (60%), čišćenje (71%), pranje (80%), dok su muškarcima ostavljeni povremeni poslovi poput popravaka u kući (84%) i plaćanja računa (41%). Većina muškaraca je zadovoljna ovom podjelom kućanskih poslova te procjenjuju da su i njihove partnerice zadovoljne. Žene imaju drugačije viđenje kućanskih poslova od muškaraca. Jedini posao koji žene procjenjuju da većinom obavljaju muškarci su popravci u kući (u 72% slučajeva).

Mlađi muškarci (do 35-te godine), obrazovaniji, i nezaposleni više sudjeluju u obavljanju kućanskih poslova. 

Muškarci su povremeno uključeni u živote vlastite male djece. Jedina aktivnost koju muškarci čine svakodnevno je igra s djetetom, dok sve ostalo rade povremeno, tj. povremeno pripremaju hranu, mijenjaju pelene i kupaju djecu. Kada je riječ o djeci školskog uzrasta, situacija je slična, što znači da muškarci većinu aktivnosti vezanih uz brigu o djeci čine ponekad. Oko 1/5 petine muškaraca (i manje od toga) izjavljuje da se djecom bave svaki dan, što znači da se svakodnevno igraju s djecom (26%), pomažu sa zadaćama (14%) ili pripremaju hranu djeci (12%). Obrazovaniji muškarci i oni većih prihoda skloniji su više sudjelovati u brizi o djeci. 72% žena procjenjuje da one više vremena utroše na brigu oko obitelji i kućanstva.

 

Ekonomski stres – neodrživost uloge muškarca hranitelja obitelji

56% muškaraca smatra da imaju najveću odgovornost što se tiče zarađivanja za obitelj što ukazuje na tradicionalno shvaćanje uloge muškaraca kao hranitelja obitelji. Oko polovine ispitanika doživljava stres radi nedovoljne zarade.

Muškarci koji doživljavaju stres na poslu koji se manifestira kao briga oko nedovoljnog dohotka skloniji su upotrebi fizičkog nasilja protiv partnerice. To znači da situacija u kojoj muškarci doživljavaju ekonomski stres može doprinijeti upotrebi nasilja, ali ne znači da je ekonomski stres uzrok nasilja. Također, muškarci koji doživljavaju stres radi nedovoljnog dohotka skloniji su izjaviti da se ponekad ili često osjećaju depresivno i doživljavaju suicidalne misli. 

 

Seksualnost – veća ravnopravnost, veće zadovoljstvo seksualnom vezom

Oko 73% muškaraca ima stalnu partnericu i otprilike jednako toliko njih živi s partnericom. Oko 42% muškaraca opisuje seksualnu vezu s partnericom kao zadovoljavajuću  dok je 6% njih procijenilo vezu kao nezadovoljavajuću. Muškarci koji podržavaju rodnu ravnopravnost zadovoljniji su seksualnom vezom s partnericom. Muškarci koji kažu da su u proteklih mjesec dana razgovarali s partnericom o problemima zadovoljniji su seksualnom vezom s partnericom. Velika većina muškaraca izjavljuje da komuniciraju s partnericom o problemima s kojima se suočavaju u životu s time da su mlađi i obrazovaniji muškarci skloniji razgovoru s partnericom.

Oko polovine muškaraca (51%), na pitanje o korištenju kondoma u posljednjih godinu dana, izjavljuje da ih nisu koristili. Muškarci koji se izjašnjavaju kao vjernici skloniji su ne koristiti ili povremeno koristiti kondome.

Muškarci koji doživljavaju stres na poslu skloniji su ocijeniti svoju seksualnu vezu s partnericom kao nezadovoljavajuću, ali su i skloniji korištenju seksualnih usluga. Korištenju seksualnih usluga skloniji su i muškarci koji iskazuju nezadovoljstvo trenutnom seksualnom vezom s partnericom.

11% muškaraca je imalo seksualni odnos sa ženom koja pruža seksualne usluge. Oko 19% muškaraca izjavljuje da su u zamjenu za seks osigurali ženi određena dobra ili usluge (npr. hranu, odjeću, troškove stanovanja, školovanja, prijevoza). Mlađi muškarci (25-34 god.), zatim zaposleni, i najmanje obrazovani imaju iskustvo razmjene određenih dobara ili usluga za seks.

 

Nasilje protiv žena – veća ravnopravnost manja upotreba nasilja protiv žena

Iskustvo vršnjačkog nasilja u školi ili kvartu, bilo da su počinitelji ili žrtve, ima 84% muškaraca. Za vrijeme odrastanja, fizičko nasilje je doživjelo oko 70% muškaraca, a psihološko njih 33%. Oko 16% muškaraca je svjedočilo obiteljskom nasilju.

I u doba odrastanja nešto više od polovine muškaraca počinilo je nasilje protiv žena, primjerice verbalno i seksualno nasilje. 64.2% muškaraca izjavljuje da su djevojkama u školi dobacivali seksualne komentare ili ih dodirivali.

73% muškaraca smatra da zakon koji regulira nasilje nad ženama nije dovoljno strog. 77% muškaraca bilo je izloženo medijskim kampanjama vezanim uz prevenciju nasilja nad ženama.

32.7% muškaraca je bilo fizički nasilno prema partnerici. Faktori koji su se pokazali povezani sa upotrebom nasilja od strane muškaraca su dob, ekonomski stres, rodno-neravnopravni stavovi te posjedovanje oružja i konzumacija alkohola. Stariji muškarci, zatim oni koji doživljavaju ekonomski stres, ali i muškarci koji posjeduju oružje skloniji su upotrebi fizičkog nasilja protiv partnerice. Česta konzumacija alkohola pokazala se povezana sa upotrebom fizičkog nasilja protiv partnerice, odnosno, muškarci koji često (tj. nekoliko puta tjedno ili svakodnevno) konzumiraju alkohol su skloniji upotrijebiti fizičko nasilje protiv partnerice. Pritom je važno istaknuti da ovi faktori nisu uzroci nasilja, već su povezani sa upotrebom nasilja.

Seksualno nasilje koristilo je 16.9% muškaraca, a 3% muškaraca bilo je seksualno nasilno prema svojim partnericama. Seksualno nasilje protiv žene kao dio muške grupe počinilo je 9.7% muškaraca. Muškarci iznad 60-te godine skloniji su upotrebi seksualnog nasilja, a odmah iza njih su i mlađi muškarci u dobi od 18-24. Mlađi muškarci (18-24 god.) skloniji su i biti počinitelji seksualnog nasilja kao dio muške grupe. Muškarci nižeg stupnja obrazovanja i muškarci najnižih prihoda skloniji su biti počinitelji seksualnog nasilja. 

Muškarci najviše ravnopravnih stavova manje su skloni upotrebi nasilja protiv partnerice.

 

Rizična ponašanja – neravnopravni stavovi, veća sklonost rizičnom ponašanju

36% muškaraca je sudjelovalo u krađama, 18% je bilo uhićeno a 11% ih posjeduje oružje. Mlađi muškarci, u dobi do 35-te, najmanje obrazovani muškarci i oni najnižih prihoda i nestalnih izvora prihoda skloniji su pripadnosti bandama, i sudjelovanju u pljačkama i tučama. Mlađi i najmanje obrazovani muškarci, ali i oni neformalno zaposleni češće su bili uhićeni ili boravili u zatvoru. Muškarci najmanje ravnopravnih stavova skloniji su sudjelovanju u tučama, krađama i pripadnosti bandama.